U BILJEVCU, na imanju 22-godišnjeg Marka Cerjana raste industrijska konoplja, okružena ostalim domaćim kulturama, piše varazdinski.hr.
“Prije smo na tim površinama sadili kukuruz, pšenicu, dok su neka zemljišta, na kojima je sad industrijska konoplja, bila neobrađena. Po očevoj smrti naslijedio sam poljoprivredno zemljište i sve obaveze koje ono donosi. Da nije bilo konoplje, bila bi neka druga kultura. No, odluka je pala na industrijsku konoplju jer, moje je mišljenje, u njoj leži ogroman gospodarski potencijal koji, u ovom trenu, nije ni približno iskorišten u Hrvatskoj. Kad pogledamo količinu plodno obradive i neobradive površine unutar nacionalnih granica, mogućnosti za rast na tom polju su iznimne”, ispričao je Cerjan.
Dugo je razmišljao o ulasku u posao uzgajanja industrijske konoplje
Odluku nije donio lako, već je dulje vrijeme razmišljao o ulasku u ovaj posao.
“Ideja se javila još prije nekoliko godina, ali nije bilo mogućnosti da je realiziram, bio sam premlad i zauzet drugim obvezama, školom, fakultetom. No, spletom okolnosti, početkom ove godine došao sam do zaključka kako je potpuno smisleno ući u taj posao. Mnogi tabui koji još uvijek postoje vezani za industrijsku konoplju nisu me pritom omeli”, rekao je.
Početak, kao što to obično biva, nije bio lak. Ipak, uz volju i trud došao je do rezultata.
“Nije bilo neke značajne podrške u početku, osim najužeg kruga prijatelja, no nisam je ni očekivao. Ipak, kako je vrijeme prolazilo, ljudi su počeli sve više gledati stvari na moj način i uvidjeli su korisnost biljke. To što sam na svoju stranu pridobio majku, a ona je bila velik skeptik, ipak mi je najviše značilo i ona mi je uvelike pomogla s papirologijom vezanom za dozvolu sadnje industrijske konoplje”, kaže Marko.
Prilično se namučio s nabavkom svih potrebnih papira i probijanjem kroz džunglu birokracije, no sada je sve puno lakše.
“Pribavljanje papira nije bilo lako, u početku sam morao sve sam istraživati i ne mogu reći da nije potrajalo. Sad, kad je staza već utabana, sve je to puno lakše, znam svaki korak. Zahtjev se može pronaći na internetu ako samo uguglate ‘zahtjev za dozvolu industrijske konoplje’ te na njemu sve piše. U taj zahtjev mora se ubaciti matični broj gospodarstva, katastarske čestice odabranih polja, predviđenu količinu sjemena za sjetvu po svakoj zemlji te predviđen datum sjetve i žetve. Naravno, dodati dokaz o tome da pravna ili fizička osoba u zadnjih pet godina nema pravomoćnu presudu za kazneno djelo zlouporabe droge”, rekao je i dodao kako će se spori proces ubrzati kad se poveća proizvodnja industrijske konoplje.
Mnogi misle da u uzgoj industrijske konoplje moraju mnogo uložiti, no to je zapravo mit
“Mnogi misle da su financijska ulaganja prezahtjevna za naše poljoprivrednike, no to je još jedna dezinformacija koja odbija ljude od sadnje industrijske konoplje. Ulaganja jesu nešto viša od ostalih kultura, ali su zato i prihodi znatno viši tako da to dođe na svoje. Kada bi se oduzeli poticaji, ulaganje po hektaru iznosilo bi oko dvije i pol tisuće kuna”, rekao je Cerjan i dodao kako poticaji također postoje i iznose 2.250 kuna po hektaru. Ukoliko se napravi i analiza tla, koja stoji 250 kuna, država će i taj novac vratiti.
“Najbitnija stavka cijele priče je u tome da je potražnja veća od ponude. To je jedino što treba zanimati potencijalne proizvođače. Što se zasićenja tržišta tiče, vjerujem da ni u skoroj, a ni daljoj budućnosti nema straha od takve pojave. U prilog takvoj tvrdnji ide baš to da je ta biljka višenamjenska te se može koristiti za preradu više desetaka tisuća proizvoda.”
Sadnja mu nikad nije predstavljala prevelik problem, budući da je uzgoj u velikom dijelu sličan ostalim postojećim kulturama.
“Proces uzgoja je skoro pa identičan uzgoju ostalih kultura, no ono što mnogi proizvođači smatraju neophodnim je zimska brazda. Nakon toga slijedi proljetna obrada tla te upotreba dobro poznatih strojeva poput tanjurača. Sjetva ide od početka svibnja do početka lipnja (zavisno od vremenskih uvjeta). Kako je biljka najranjivija prvih par tjedana nakon sjetve, ne smije se dogoditi da padne mraz u tom vremenskom periodu jer može doći do gubitaka”, rekao je Marko i dodao da žetva kreće početkom rujna klasičnim žitnim kombajnom.
Problemi sa zakonom
“Laički rečeno, biljka se sastoji od dva dijela. Vrh biljke sadrži 90 posto sjemena, nekih 30 centimetara od vrha prema dolje, a koristi se za preradu prehrambenih proizvoda (čaj, ulje, brašno, proteini i ostalo). Donji dio stabljike je prerađuje se u vlakno koje se koristi u raznim vrstama industrija (auto, tekstil, užad, izolacija i tako dalje)”, objasnio je.
Problem ipak postoji, i to u zakonu, no trebao bi biti riješen u narednih nekoliko mjeseci.
“Trenutno, shodno našim zakonskim regulativama, ne koristi se stabljika, ali to bi se trebalo promijeniti u nadolazećim mjesecima. Tako da će to biti još jedan dodatan poticaj za sadnju industrijske konoplje. Zasad, stabljika se mora izorati kao prirodno gnojivo ili, ako su proizvođači bili voljni, mogli su je izvoziti u druge države koje imaju reguliran zakon”, kaže Marko te dodaje da neki specijalni nadzor još nije doživio.
Svima onima koji se premišljaju bi li krenuli u ovaj posao, odlučno kaže:
“Industrijska konoplja profitabilan je posao, predrasude svakako nisu. Mislim da bi u ovo vrijeme krize ljudi to morali imati na umu”, zaključio je.
Izvor: index.hr
