Kako je prije par tjedana WHO iliti Svjetska zdravstvena organizacija izdvojila CBD iz supstanci koje dovode do promjene svijesti, logično je da tome posvetim i zadnji ovogodišnji blog.
CBD iliti kanabidiol jedan je od više od stotinu (od 113 do 140 aktivnih kanabinoida u konoplji, ovisno o izvoru) kanabinoida, no vrijedi ga izdvojiti jer je uz THC najviše zastupljen u samoj biljci, čak do 40% u nekim sortama. Kako nema tzv. ‘toksičnosti’ i nije psihoaktivan, gotovo je suludo da je desetljećima nosio status zabranjene supstance. U žargonu je daleko poznatiji kao uzročnik ‘High’ stanja korisnika dok je veći udio THC-a odgovoran za ‘Stoned’ element. Istraživanje endokanabinoidnog sustava receptora otkrilo je i da za razliku od THC-a koji aktivira CB1 i CB2 receptore, CBD nije izravan stimulant istih.
WHO rehabilitirala CBD
On je više svojevrsno ‘mazivo’ za bolji rad procesa u organizmu, poput raspoloženja, apetita, regulacije boli i većeg kapaciteta pamćenja. Iz navedenih razloga koristi se u vrhunskom sportu, kao i u brojnim medicinskim indikacijama. THC dakle utječe na rad specifičnih receptora endokanabinoidnog sustava dok CBD pak pogađa druge receptore među kojima je i serotonin. Zanimljivo, njegova količina može utjecati i na djelovanje THC-a, u ovom slučaju umanjeno. Što to znači u praksi? CBD tako smanjuje anksioznost i djeluje poput antipsihotika, ima antiupalne efekte, djeluje na percepciju boli i antidepresivna svojstva.
SAD je unatoč svim ovim praktičnim spoznajama onemogućio teoriju pa je zbog klasifikacije u ‘Schedule I’ (visoka mogućnost zlouporabe bez ijednog medicinskog benefita) podjelu psihoaktivnih supstanci blokirao znanstvene i kliničke studije. Ništa neuobičajeno, a do koje razine ide navedeno neznanje govori činjenica da su svi kanabinoidi sve do nedavno bili jednostavno klasificirani kao ‘marihuana’, bez želje za dubljim istraživanjem. Protekle godine je čak 31. savezna država legalizirala proizvodnju industrijskog kanabisa, a kako je CBD okosnica takve prakse – onda je i on automatski destigmatiziran, unatoč otporu na federalnoj razini.
Znanstvene studije su unatoč malim uzorcima dokazale kako je CBD izrazito netoksičan i neadiktivan. Dapače, tu je već navedeni efekt na THC kojim se smanjuje njegova psihoaktivnost. Kako su studije u povojima, pojedine legislative razmatraju i praktične dokaze, te svjedočanstva kao dokaze da CBD ima blagodati u tretiranju epilepsije i Dravetovom sindromu. Takva šuškanja slijedila je i spomenuta Svjetska zdravstvena organizacija koja je potvrdila da CBD nema štetnih posljedica na zdravlje. U jednadžbu su uvrstili i palijativnu skrb, te su oduševili brojne oboljele koji već godinama u ilegali koriste ulje od konoplje.
‘Postoje dokazi da bi CBD mogao imati neuroprotektivna, protuupalna i analgetička svojstva te potencijalnu terapeutsku vrijednost u liječenju poremećaja kao što su depresija, tjeskoba i ovisnost’, navodi Leafly, tvrtka koja na tržištu želi zadobiti renome autoriteta na ovom području. Ističu i kako je CBD ‘regulator’ THC-a i ima potencijal obnove moždanih stanica čime bi poslužio i kao svojevrsni lijek od pretjerane izloženosti alkoholu ili kontroliranim supstancama / opojnim drogama. No pitanje svih pitanja za brojne aktiviste i dalje ostaje nepromijenjeno – je li izdvajanje kanabinoida iz biljke zaista najbolja stvar?
Vječna dilema – izolirati CBD/THC ili ih koristiti u sinergiji?
Izrael je u mnogim stvarima pionir po pitanju istraživanja kanabisa, a fokus njihovih studija upravo je navedena sinergija kanabinoida kao superiorni odgovor izolaciji. Jedna od studija usredotočila se upravo na izdvajanje CBD-a, te je pokazala manju učinkovitost bez obzira na doze u odnosu s većom učinkovitošću povećavanjem doza u neizoliranom pripravku. Znanstvenici su zaključili kako kanabis bez izolacije kanabinoida ima veći protuupalni potencijal od farmaceutskih lijekova. U razgovoru s jednim od znanstvenika iz tima (Hanuš, op.a.) doznao sam da bi zaključak trebao radije ići ka smjeru hibridizacije biljke nego u ovom odabranom izoliranju pojedinih kanabinoida. Tu je i korelacija s terpenima. Okviri dakle nalažu da bi svaka različita sorta potencijalno mogla drugačije utjecati na različita stanja i oboljenja, no bez obzira na to svjetski trend propagira izdvajanje THC-a, CBD-a i drugih kanabinoida? A čak i kada izdvojimo CBD, onda se studije (poput – http://www.fasebj.org/content/26/4/1535.full) koje ukazuju na inhibiciju raka pluća s djelovanjem navedene molekule u potpunosti odbacuju kao neki puki futurizam. U prijevodu, dok selo gori, baba se češlja i progresivna znanost još jednom ne prati regresivnu politiku. Ili obrnuto.
Brojne tvrtke su na jedan način iskoristile ove ‘mutne vode’ i prodaju pripravke bez znanstvenog rezona. Možda je posrijedi poetska pravda s obzirom na situaciju no jedino što je doista u praksi pokazalo djelovanje ulje je CBD-a. Sindrom iritabilnog crijeva istražuje i mogućnosti žvakaćih guma s kanabisom, odnosno CBD-om – tako da su američki proizvođači iskoristili promjene i odlučili sami poraditi na potencijalnim otkrićima benefita. ‘AXIM Biotech’ tako tvrdi da je u procesu dokazivanja da doza od 30mg CBD-a u žvakaćoj gumi utječe na oboljele od IBS-a na pozitivan način. Ja sam za potrebe ovog bloga odlučio probati CBD ulje dvaju proizvođača – austrijskog i domaćeg ‘Cer-Co’. Strani pripravak imao je manju postotnu dozu CBD-a uz gorak i ljut okus dok je domaći proizvođač više truda posvetio uljastom okusu uz veću koncentraciju postotka aktivne tvari. Što se podražaja tiče, praktički ga ni nema izuzev jako suptilnog osjećaja psihofizičke elevacije. No bez obzira na navedeno, dosjetio sam se da bi bilo zanimljivo kombinirati ulje s pušenjem kanabisa.
I tako sam daleko istančanije osjetio njegove efekte – konzumacijom konoplje s većim udjelom THC-a i dodavanjem tekućeg CBD-a pod jezik gotovo da istovremeno mijenjate doživljaj, kao da ste pušili sativu, a ne recimo neku od sorti indice. Povodom dvogodišnje zatvorske kazne Huanitu Luksetiću i WHO-ovog priopćenja o CBD-u napravio sam i Podcast specijal o temi pa u nastavku pogledajte dvosatni razgovor s predsjednikom ‘Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe’ doc.dr.sc. Ognjenom Brborovićem, dr.med., te potpredsjednikom udruge ‘Medicinska konoplja’ Sašom Bajilom. A vama ovim putem želim sve najbolje za predstojeću 2018. godinu!
Izvor: m-blog.vecernji.hr
